WIN, vodeće svjetsko udruženje za istraživanje tržišta i javnog mnenja provelo je, u saradnji sa Institutom Mediana iz Slovenije, istraživanje stavova i uvjerenja približno 34 hiljade ljudi iz 39 država svijeta.

Tema o jednakosti spolova važnija je nego ikada prije. Iako je bio postignut određeni napredak u postizanju jednakosti spolova, ostalo je još mnogo posla. Nejednakost među spolovima je još uvijek prisutna na mnogim društvenim područjiuma, od razlika u plaćama do manjih mogućnosti zaposlenja i razvoja karijere za žene. U ovom istraživanju objavljujemo trenutno stanje na području jednakosti spolova, nasilju nad ženama i spolnom nasilju.

Woman.Comm Club se zahvaljuje gospođi Janji Božič Marovt što nam je ustupila ekskluzivne rezultate istraživanja uz dozvolu da ih javno publikujemo.

Čak 73 % stanovnica Slovenije smatra da žene u Sloveniji imaju manje mogućnosti pri zapošljavanju i razvoju karijere. Taj udio je veći od evropskog prosjeka (66 %) te osjetno veći od globalnog prosjeka koji iznosi 54  %.  Slovenija je pala na dno ljestvice i po udjelu žena koje smatraju da žene u njihovoj zemlji imaju veće mogućnosti od muškaraca – s tim se slaže samo 2 % anketiranih žena.  Stanje je nešto lošije u Hrvatskoj, gdje čak 81 % žena smatra da imaju manje mogućnosti, a samo 1 % da imaju veće mogućnosti od muških kolega.

U svijetu 54 % žena smatra da imaju manje mogućnosti u poređenju s muškarcima, dok takvo mišljenje dijeli samo 34 % muškaraca. 45 % njih misli da žene imaju iste mogućnosti kakve i sami imaju (među ženama: 33 %). Manji udio cjelokupne populacije (13 % cjelokupne populacije, 9 % među ženama i 17 % među muškarcima) smatra da žene imaju veće karijerne mogućnosti. U poređenju sa 2023. godinom ti udjeli su praktično ostali nepromijenjeni, što ukazuje da do osjetnog napretka nije došlo.

Najkritičnije regije na svijetu su Evropa i Bliski istok sa Sjevernom Afrikom, u kojoj 59 %  žena smatra na radnim mjestima imaju manje mogućnosti od muškaraca dok među evropskim ženama taj udio iznosi 66 %. S druge strane, mišljenje da žene imaju veće mogućnosti, preovladava u Africi gdje takvo mišljenje ima 28 % ispitanica (+19 % u odnosu na svjetski prosjek).

Zanimljivo je da su udjeli žena koje smatraju da imaju manje mogućnosti u poslu i karijeri, najveći pretežno u evropskim državama. Među top 15 država sa najvećim udjelom slaganja s tom tvrdnjom je čak 10 evropskih, a na prvom mjestu je Hrvatska. Slovenija zauzima 8., a Srbija 9. mjesto.

Slika 1: Da li smatrate da žene u vašoj državi imaju jednake, veće ili manje mogućnosti od muškaraca pri zapošljavanju i u karijeri?

Različite karijerne mogućnosti se oslikavaju i u percepciji plata žena, u poređenju s platama muškaraca. Na pitanje da li misle da je plata žena na njihovom radnom mjestu viša, niža ili ista njihovoj plati u Evropi čak 42 % ispitanih žena smatra da je plata niža, približno trećina njih da je plata ista, a samo 5 % da je viša. Postoji popriličan jaz između percepcije muškaraca i žena. Dok je globalno mišljenje da žene zarađuju manje od muškaraca (38% žena i 29% muškaraca), 37% žena i 47% muškaraca misli da žene na istim radnim mjestima imaju iste plate kao muškarci.

Te razlike u mišljenjima su najveće u Evropi i Americi gdje 42 % anketiranih žena misli da imaju niže plate. S druge strane, istog je mišljenja »samo« četvrtina ispitanih žena na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.

I u ovom slučaju Slovenija se našla na spisku država u kojima je percepcija platne nejednakosti među ženama najveća i to na 11. mjestu. U Sloveniji je samo 2% ispitanica mišljenja da su plate žena veće, njih 35% smatra da su iste, dok 46% misli da su niže. Još je liošija slika Hrvatske (0 % više, 31 % iste, 51 % niže). U Hrvatskoj se od prošle godine značajno povećao broj žena koje smatraju da imaju niže plate i to sa 33% na 51%.

Slika 2: Da li smatrate da je plata žena, u poređenju sa muškarcima na vašem radnom mjestu viša, niža ili jednaka njihovoj plati?

Stanovnice svijeta su odgovarale i na pitanja o fizičkom i psihičkom nasilju koje su doživjele u prošloj godini. Žrtava takvog nasilja je bilo među ženama čak 20 % (lani 17 %). Procenat je osjetno veći u starosnoj skupini djevojaka između 18 i 24 godine jer se o nasilju izjašnjava njih  27 %, dok u starosnoj skupini između 25 i 34 godine taj udio iznosi 23 %. Među muškarcima je bilo 16 % žrtava nasilja.

Globalni udio žena koje su žrtve fizičkog ili psihičkog nasilja raste iz godine u godinu. U 2019. je iznosio 16 %, lani 17 %, ove godine već 20 %. U Evropi je taj procenat nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu (16 %), najviše je povećan u Africi (29 % na 49 %) te na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi (sa 14 % na 27 %). U Sloveniji taj dio iznosi 20 %, 4 odstotka iznad evropskog prosjeka i 3 % više nego godinu dana ranije. Nešto veći procenat žrtava fizičkog ili psihičkog nasilja bilježimo u Hrvatskoj (26 %, isto kao u 2023.) te Srbiji (22 %, 7 % manje nego u 2023).

Među evropskim državama po nasilju nad ženama prednjači Grčka (31 %, isto kao i u 2023.), najmanje nasilja je zabilježeno u Švedskoj (10 %), globalno je najviše u Nigeriji (74 %), a najniže u Vijetnamu i Indoneziji (3 %).

Slika 3: Da li  ste zadnje godine bili  žrtva bilo koje vrste nasilja (fizičkog ili psihičnkog)

Osim fizičkog i psihičkog nasilja kritičan je i podatak o spolnom nasilju. Globalno je 10 % žena prošle godine bilo žrtva spolnog nasilja, što je za jedan procenat više nego u 2021. godini. Taj je procenat nešto niži u Evropi (8 %). U Sloveniji je spolnom nasilju bilo izloženo 4 % žena, isto toliko u Srbiji, dok u Hrvatskoj taj procenat iznosi 6 %. Udio žrtava spolnog nasilja je najveći u Nigeriji (47 %), u Evropi je u Finskoj (14 %). Najbolji rezultat su ostvarli u Vijetnamu i na Palestinskim teritorijama gdje nijedna od anketiranih žena nije govorila o spolnom nasilju.

Slika 4: Da li ste zadnje godine bili žrtva spolnog nasilja?

U istraživanju smo još provjerili koliko se sigurnim osjećaju ljudi u svom susjedstvu. 48 % žena i čak 70 % muškaraca kaže da se tokom noćne šetnje u svom susjedstvu osjećaju sigurnim. Globalno gledano, udio žena koje se osjećaju sigurnim, u Evropi iznosi 47 %, dok je taj prosjek relativno nizak u Americi (32 % se osjećaju sigurne, 64 % se ne osjećaju sigurnim).

Globalno gledano najveći dio žena se osjeća sigurnim u Vijetnamu (91 %) te na Filipinima (84 %), dok je taj procenat najniži u Meksiku (16 %) te Čileu (13 %). U Sloveniji iznosi 70 %, Hrvatskoj  61 %, a u Srbiji samo 37 %.

Slika 5: % Da li se osjećate sigurne kada noću šetate svojinm susjedstvom?

Podaci pokazuju zabrinjavajuću sliku u pogledu narastajuće nejednakosti te nasilja nad ženama. Istraživanja koja osvjetljavaju problem i prikazuju realno stanje u Sloveniji ta unutar regije, u poređenju sa stanjem u svijetu, su ozbiljan povod za širu društvenu raspravu te kreiranje mjera za prevazilaženje postojećeg stanja.

Metodologija:

Istraživanje je u toku decembra 2023. i januara 2024. realizirano u 39 država svijeta. Radi se o  longitudinalnom istraživanju koje se u sličnom obliku provodi od 2019. godine.

U istraživanju je učestvovalo 33.866 ljudi. Statistička greška iznosi između 4,4 i 2,5 na intervalu povjerenja 95 %. Svjetski prosjek je izračunat na osnovu populacije punoljetnih ljudi u državama, u kojima je anketiranje provedeno.

U Sloveniji je istraživanje preko internet panela proveo Institut Mediana na reprezentativnom uzorku 700 punoljetnih stanovnika Slovenije između 23. i 27. januara.