Vještačka inteligencija je sve prisutnija u svakodnevnom radu različitih kreativaca i olakšava nam svakodnevicu i ubrzava određene radne procese, ali i u isto vrijeme pravi mnogobrojne probleme. Različiti online Ai softveri u pretragama interneta teško da još uvijek mogu razlikovati šta su realne i istinite infomacije od onih koje su plod mašte.

Manipulacije sa različitim fotografijama i lažno predstavljanje su sve prisutniji, a pod lupom javnosti budu tek kada se ovakve situacije dogode javnim ličnostima. U takvim situacijama se zapitamo koliko je opasno ovo oružje i koliki spin tek možemo da doživimo na globalnom nivou.

Lažne vijesti počele su da ulaze u mainstream medije u vrijeme izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, te se upravo tada nagađalo da je širenje lažnih vijesti na različitim društvenim platformama pomoglo da Trump postane predsjednik najuticajnije države na svijetu.

Duboka laž ili „deepfake“ (kovanica engl. pojmova deep learning i fake), odnosno tehnika kojom umjetna inteligencija stvara nove ljudske fotografije otišla je korak dalje.

„Deepfake“ je počeo da se širi društvenim mreža kao određeni vid zabave, kroz oživljavanje pokreta lica uz pomoć samo jedne fotografije, naraciju, glasovno kopiranje, a vremenom se pretvorilo u ozbiljnu manipulaciju i zloupotrebu, kojoj svakodnevno svjedočimo. Zapitamo se da li svaka fotografija koju ostavimo na internetu može biti na neki način zloupotrebljena.

Priznanje Kate Middleton

Nedavna „deepfake“ porno afera sa muzičkom zvijezdom Taylor Swift ponovo je stavila akcenat na ovaj problem, te navela na razmišljanje da li je svaka informacija zaista stvarna. S druge strane, Kate Midlleton je priznala da je imala priliku da sama edituje fotografije i eksperimentiše sa efektima, pa su svjetski mediji pomislili da je u pitanju određena manipulacija, te su bez provjere uklonili sumnjivu fotografiju.

Virutelni rat i manipulacija digitalnom stvarnošću će tek pokazati pravo lice u periodu koji je pred nama, različite informacije već sada dolaze iz ratnih područja uz fotomontaže. Nove Ai nadogradnje su u prilici da kreiraju na osnovu imputa kompletnu scenu, snimak dronom, određenog područja upravo onakvog kako ga mi detaljno opišemo i poželimo da izgleda, što je zaista impresivno, ali u isto vrijeme zastrašujuće. U godini predsjedničkih izbora u Americi, predviđa se da će „deepfake“ objave tek da dominiraju društvenim mrežama, pokušavajući da stvore spin i lažnu sliku među glasačima.

Mogućnosti za stvaranje lažnih informacija postale su neograničene, a dokle je došao „deepfake“, najbolje govori činjenica da su pojedinci širom svijeta počeli sumnjati u događaje koji su se i sigurno dogodili.

Samsungovi istraživači iz moskovskog Samsung AI Centera nedavno su animirali i oživili Mona Lisu, Salvadora Dalija i Marilyn Monroe, te na taj način pokazali kako od samo jedne slike mogu stvoriti video, koji je realan i vjerodostojan. Prije nekoliko decenija, rad na ovakvim video radovima i manipulacijama zahtijevao bi mnoštvo stručnjaka, finansija i vremena, a sada je to sve dostupno u veoma kratkom roku, uz samo nekoliko promptova pripremljenih za Ai softvere.

Neke od video manipulacija smo viđali ranije u “Ratovima zvijezda”, “Gladijatoru” ili “Fast and furious”,posebno ukoliko neko od glumaca ne dočeka kraj snimanja na setu.

Vještačka inteligencija je sinonim za neograničene mogućnosti, ali u isto vrijeme i za mnoge je noćna mora i izvor straha da će Ai izazvati potpuni haos. Mnogi još uvijek na ovu pojavu gledaju kao idealnu zabavu i kreiranje sadržaja po svojoj mjeri.

Ostaje da vidimo kako će se u narednom periodu različitim regulativama napredak tehnologije staviti pod pravne okvire i provjeravati ispravnost određenih navoda i sadržaja koji se plasira. Potrebno je hitno i sistemsko razvijanje tehnologija za otkrivanje „deepfake“ sadržaja i implementiranje strožih pravila i zakona koji regulišu njihovo korišćenje.

Svi moramo biti svjesni opasnosti koje donosi manipulacija fotografijama digitalnim sadržajem i raditi zajedno kako bismo očuvali integritet i povjerenje u digitalnom prostoru.

Autor: Bojan Dragišić, marketinški strateg za Forbes BiH