Često se za asertivne ljude kaže da su agresivni, nepristojni ili da pokušavaju sve kontrolisati. Ljudi koji nisu asertivni često ne razumiju tu osobinu te ne shvataju da se radi o pozitivnoj osobini koja svima dobro dođe u određenim situacijama.
Asertivnost je važna vještina za uspješno poslovanje i profesionalni razvoj. Često se miješa sa agresivnošću, ali između njih postoji suštinska razlika. Dok je agresivnost napadna i može izazvati sukobe, asertivnost podrazumijeva jasno i samouvjereno izražavanje svojih potreba i stavova uz poštovanje drugih. Naučiti kako biti asertivan bez djelovanja agresivno može unaprijediti vaš radni odnos, povećati produktivnost i poboljšati ukupnu radnu atmosferu.
Prvi korak ka razvijanju asertivnosti je razumijevanje vlastitih prava i odgovornosti. Svi zaposlenici imaju pravo da se njihov glas čuje i da njihovi interesi budu zastupljeni. Međutim, to ne znači da treba zanemariti prava drugih. Ključ je u balansu – izražavanje vlastitih potreba i stavova uz istovremeno uvažavanje potreba i stavova drugih. Da biste to postigli, važno je razviti samopouzdanje i vještine komunikacije.
Kada izražavate svoje mišljenje ili zahtjeve, koristite “ja” izjave. Na primjer, umjesto da kažete: “Ti nikad ne završavaš posao na vrijeme,” recite: “Ja se osjećam frustrirano kada posao nije završen na vrijeme jer to utiče na moj rad.” Ovaj pristup smanjuje mogućnost da se druga osoba osjeti napadnutom i otvara prostor za konstruktivnu raspravu. Fokusirajte se na rješenja umjesto na probleme. Umjesto da kritizirate, predložite konkretne načine za poboljšanje situacije.
Aktivno slušanje je još jedan važan aspekt asertivnosti. Slušajte sugovornika bez prekidanja i pokažite razumijevanje za njihove stavove. Ovo ne znači da se morate složiti sa svime što čujete, već dajete do znanja da poštujete tuđi pogled na stvar. Slušanjem gradite povjerenje i stvarate okruženje u kojem su svi spremni otvoreno komunicirati.
Jasno postavljanje granica je također ključno. To znači da trebate biti svjesni svojih limita i spremni ih jasno komunicirati. Ako vam se, na primjer, dodjeljuju dodatni zadaci kada već imate previše posla, asertivno je reći: “Cijenim što vjerujete da mogu preuzeti ovaj zadatak, ali trenutno imam previše obaveza i ne mogu obećati kvalitet ako preuzmem još jedan zadatak.” Ovo pokazuje odgovornost i poštovanje prema vlastitom radu, ali i prema očekivanjima drugih.
Emocionalna kontrola igra veliku ulogu u asertivnoj komunikaciji. Lako je upasti u zamku agresivnosti kada ste pod stresom ili ljuti. Naučite prepoznati svoje emocije i kontrolisati ih. Kratka pauza prije odgovora može vam pomoći da se smirite i odgovorite racionalno. Duboko disanje, pozitivna vizualizacija i tehnike opuštanja mogu biti od velike pomoći u ovim situacijama.
Priprema je još jedan alat koji može poboljšati vašu asertivnost. Pripremite se za sastanke i razgovore, posebno one za koje predviđate izazove. Razmislite o svojim ciljevima, mogućim preprekama i kako ih prevladati. Pripremite jasne, sažete izjave i budite spremni na povratne informacije.
Vježbanje asertivnosti može se započeti i u manje stresnim situacijama. Prakticirajte ove tehnike u svakodnevnim interakcijama, kao što su razgovori sa prijateljima i porodicom. Što više vježbate, to ćete se osjećati sigurnije kada dođe vrijeme za asertivnu komunikaciju na poslu.
Važno je također biti svjestan kulture i dinamike radnog mjesta. Asertivnost može izgledati drugačije u različitim organizacijama i timovima. Budite fleksibilni i prilagodljivi, ali ne odstupajte od svojih osnovnih principa. Ako radite u okruženju koje ne cijeni asertivnost, pokušajte pronaći saveznike ili načine da postupno uvedete promjene.
Osim asertivnosti, važno je obratiti pažnju i na pasivno ponašanje koje može negativno utjecati na radnu okolinu. Pasivni ljudi često izbjegavaju konflikte, ne izražavaju svoje mišljenje i povlače se pred izazovima. Iako može djelovati kao da takvi ljudi izbjegavaju probleme, njihovo ponašanje može dovesti do nakupljanja nezadovoljstva, neefikasnosti i nesporazuma u timu. Pasivnost može stvoriti situaciju u kojoj su potrebe i ideje tih ljudi ignorirane, što dugoročno može negativno uticati na moral i produktivnost tima. Da biste pomogli pasivnim kolegama, potaknite ih na izražavanje mišljenja i podržite ih u njihovim naporima. Pokažite razumijevanje za njihove stavove i ohrabrite ih da postepeno razvijaju asertivnost. Timskom radu doprinosi kada svi članovi tima osjećaju da imaju pravo glasa i da su njihovi doprinosi cijenjeni.
Na kraju, asertivnost je proces učenja i samorazvoja. Ne očekujte savršenstvo odmah. Svaka situacija je prilika za učenje i poboljšanje. Budite strpljivi sa sobom i drugima dok gradite ove vještine. Asertivnost nije samo korisna za vašu karijeru, već doprinosi i vašem osobnom razvoju i zadovoljstvu.
Vještinu asertivnosti možete razviti, ona će vam omogućiti da jasno i samouvjereno komunicirate svoje potrebe i stavove, bez da pritom djelujete agresivno. Kroz vježbu i samosvijest, ova vještina postat će prirodan dio vaše profesionalne komunikacije, čineći vas efikasnijim i zadovoljnijim na radnom mjestu.
