Kompanije se prilagođavaju digitalnom okruženju i sve više fokusiraju na dobrobit zaposlenih. Pandemija kovida je ubrzala digitalizaciju, a interne komunikacije u organizacijama pružaju protutežu i humanizaciju radne sredine. Koliko je veliki značaj interne komunikacije danas, kako utiče na poslovnu kulturu i atmosferu u timovima, a kako na poslovne rezultate kompanija, bila je tema ovogodišnje ankete PR agencije Chapter 4.

Istraživanje je pokazalo da 14 posto ispitanika smatra da je interna komunikacija važnija od eksterne za poslovanje kompanije. Velika većina ispitanika, skoro 85 posto, smatra internu i eksternu komunikaciju jednako važnom za uspjeh kompanije, što je u skladu sa svjetskom praksom i percepcijom o važnosti reputacije kompanije među zaposlenima, kao i među vanjskim ciljnim javnostima.

Jaki timovi stvaraju vrijednost za kompaniju i ostvaruju dobre poslovne rezultate. Međutim, prema uvidima iz ankete, manje od trećine kompanija aktivno i planski ulaže u izgradnju timskog duha. S druge strane, svjetska istraživanja pokazuju da produktivnost zaposlenih raste i do 25 posto u organizacijama u kojima postoji jača povezanost među zaposlenima.

Više od 62 posto ispitanika je odgovorilo da organizacija u kojoj rade nema poseban tim ili osobu koja se bavi isključivo internim komunikacijama, što je dosta visok postotak u odnosu na evropske zemlje. Također, za više od 67 posto ispitanika prvi izvor informacija u kompaniji je direktno nadređeni ili neposredni menadžer, dok su za skoro 30 posto ispitanika to kolege iz tima. Zanimljivo je da su neformalne informacije dominantne u organizacijama za više od 12 posto ispitanika, a činjenica da njima sami zaposleni daju prednost u važnosti ukazuje na nedovoljno službenih informacija formalnim kanalima.

Kako zaposleni vide interne komunikacije?
Najveći broj ispitanika smatra da je uloga internih komunikacija da pomognu zaposlenima da razumiju interne politike, strategiju kompanije i organizaciju (57%). Građenje osjećaja povjerenja, zajedničkog identiteta i lojalnosti je na visokom drugom mjestu po važnosti za skoro polovinu ispitanika (48%), dok internom informiranju i edukaciji prednost daje oko 40 posto ispitanika. Od ostalih uloga internih komunikacija, ispitanici su istakli i dijalog i povratne informacije, kao i promociju korporativne kulture i vrijednosti.

Zaposleni interno najviše komuniciraju putem e-maila i društvenih mreža, ali i tokom sastanaka s timom ili kroz direktnu komunikaciju licem u lice. Interno se komunicira i kroz feedback neposrednog nadređenog, timske događaje, obraćanja generalnog direktora, zatim različite alate – aplikacije i platforme, kao i interne magazine, ploče ili internu televiziju. Međutim, kada se govori o najkorisnijim kanalima za izgradnju kvalitetnog tima, prva tri mjesta prema mišljenju zaposlenih zauzimaju sastanci s timom, direktna komunikacija licem u lice, kao i timske aktivacije i druženja.

Šta interne komunikacije ne rade, a trebale bi?
Ispitanici su istakli da interne komunikacije često zanemaruju potrebe i želje zaposlenih, da ne obraćaju dovoljno pažnje na atmosferu u timovima, da ne provode evaluaciju interpersonalnih odnosa koji se odražavaju na atmosferu i rad u timu.

S druge strane, zaposleni najviše cijene slušanje njihovih potreba i mišljenja, vidljivost, promociju i nagrađivanje postignutih uspjeha, ali i informiranje o projektima i novostima u sektoru i van njega te organiziranje prilika za jačanje timskog duha.

Prošlogodišnje evropsko istraživanje je pokazalo da nevjerovatnih 85% zaposlenih nije posvećeno kompaniji u kojoj radi, što je i jedan od najvećih izazova u poslovanju danas. Primjera radi, postoje procjene da zbog nedostatka angažiranosti zaposlenih Velika Britanija godišnje gubi do 70 milijardi funti.

Kada je riječ o trendovima, čak 70 posto ispitanika u Srbiji prednost daje autentičnosti i transparentnosti u internoj komunikaciji, zatim fokusu na wellbeing zaposlenih (51,6%), kao i hibridnom radnom okruženju (37,6%).