Evropska komisija se nije složila s primjedbama koje je nedavno iznio izvršni direktor Meta Mark Zuckerberg, odbacujući njegovu procjenu zakona EU o podacima koji ih označavaju kao “cenzuru”.

Komisija je brzo razjasnila svoj stav, ističući da njen Zakon o digitalnim uslugama (DSA) ne zahtijeva da platforme uklanjaju zakoniti sadržaj. Glasnogovornik je objasnio da je fokus na štetnom materijalu, poput sadržaja koji bi mogao utjecati na djecu ili demokratiju. “Apsolutno pobijamo sve tvrdnje o cenzuri”, dodao je portparol.

Zuckerberg je ranije uzburkao lonac, kritizirajući Evropu zbog, kako je nazvao, “sve većeg broja zakona koji institucionaliziraju cenzuru”, za koje je tvrdio da su inovacije u regiji izazovne. Njegove primjedbe uslijedile su u trenutku kada je Meta objavila da napušta svoje američke programe provjere činjenica. Umjesto toga, kompanija planira implementirati sistem ‘bilješki zajednice’, sličan onom koji se koristi na Twitteru.

Opsežne promjene u politici moderiranja sadržaja kompanije Meta izazvale su kritike zakonodavaca i stručnjaka u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji. Neki se brinu da bi odluka o ukidanju provjere činjenica u SAD-u mogla postaviti zabrinjavajući presedan za globalne operacije. Jedan britanski zakonodavac nazvao je ovaj potez “prilično zastrašujućim”, posebno s obzirom na Metin uticaj na javni diskurs.

Dodatak kontroverzi, Meta-ine revidirane globalne smjernice sada dozvoljavaju korisnicima da nazivaju transrodne osobe “to” i dozvoljavaju navode o “mentalnoj bolesti ili abnormalnosti” na osnovu spola ili seksualne orijentacije. Kritičari tvrde da će takve politike pogoršati širenje štetnog sadržaja i dezinformacija.

“Čuti da Meta uklanja sve svoje provjere činjenica [u SAD] je zabrinjavajuće…”, rekao je jedan poslanik EU. „Ljudi imaju pravo da budu zaštićeni od štetnih efekata dezinformacija. Činjenica da je Zuckerberg rekao da slijedi primjer [Twittera] mora izazvati zabrinutost kada uporedimo kako je [Twitter] platforma za dezinformacije u većoj mjeri nego što je to bio Facebook.”

Predloženi sistem koji će zamijeniti provjeru činjenica omogućava saradnicima da označe postove za koje vjeruju da obmanjuju, a bilješke će biti javne samo ako saradnici iz različitih gledišta smatraju da su od pomoći.

EU ne odbacuje u potpunosti tu ideju, ali postoji kvaka. Da bi se takav sistem pokrenuo u Evropi, platforme prvo moraju izvršiti procjenu rizika i podijeliti je s Komisijom. Iako EU ne diktira kako platforme trebaju moderirati sadržaj, njeni zvaničnici su naglasili da svaki model mora biti efikasan.

„Koji god model platforma odabere mora biti efikasan, a to je ono što mi gledamo…“, objasnio je glasnogovornik Komisije. „Dakle, provjeravamo učinkovitost mjera ili politika moderiranja sadržaja koje su usvojile i implementirale platforme ovdje u EU.”

Komisija je istakla da bi korisnici iz EU i dalje imali koristi od nezavisne provjere činjenica sadržaja koji potječe iz SAD-a. Ovo osigurava da čak i dok Meta mijenja svoj pristup, postoji sloj odgovornosti za objave koje se gledaju u Europi.