Tokom proteklih nekoliko godina, pored tradicionalnog radnog dana od 9 do 5, razvili su se i novi radni modeli. Jedan takav je hibridni model rada — mješavina rada u kancelariji i rada na daljinu. U stvari, 54% kompanija ima daljinski ili hibridni raspored rada i ne planira da vrati zaposlene u kancelariju sa punim radnim vremenom.

Postoji mnogo hibridnih modela rada koje organizacije mogu usvojiti i implementirati kako bi zadovoljile različite potrebe svojih zaposlenih. Hajde da istražimo neke od najzastupljenijih hibridnih rasporeda rada u nastavku.

Hibridni model rada – primjeri:

1. Fiksni/specifični dani u kancelariji Fiksni hibridni model rada znači da postoji jedan zajednički pristup postavljen od strane kompanije koji svi slijede. Na primjer, svi rade u kancelariji u ponedjeljak i utorak, sa opcijama za rad od kuće u srijedu, četvrtak i petak. Ili, svako radi u kancelariji prvog dana svakog mjeseca, ali svaki drugi dan može da radi gdje god želi.

Model je pogodan za kompanije sa namenskim kancelarijskim prostorom koji može udobno da primi sve zaposlene kojima nije potrebno da budu pet dana u nedjelji.

Nije pogodan za kompanije sa ograničenim kancelarijskim prostorom i poslovima koji zahtijevaju mnogo lične saradnje ili korišćenje specijalizovane opreme koja je samo na licu mjesta.

2. Potpuna autonomija Svaki zaposleni odlučuje kada i gdje radi bez ikakvih ograničenja. Jedno istraživanje pokazalo je da 56% anketiranih kompanija koje su usvojile hibridni model rada omogućava zaposlenima da biraju kojim danima će doći u kancelariju.

Pogodno za kompanije koje žele da ponude zaposlenima vrhunsku fleksibilnost i obezbijede bolju ravnotežu između posla i privatnog života.

Model je nepogodan za radna mjesta koja zahtijevaju mnogo saradnje i podrške članova tima i menadžera i kompanija koje imaju redovne lične sastanke.

3. Asinhroni radni aranžmani Asinhroni rad znači da zaposleni ne moraju da rade u određeno vrijeme, što znači da većina komunikacije neće biti sinhronizovana. Na primjer, odgovori na e-mail će biti odloženi. Zaposleni mogu da rade u satima koji im najviše odgovaraju, omogućavajući ljudima u različitim vremenskim zonama da rade kao dio tima.

Ovaj hibridni model rada je pogodan za uloge koje ne zahtijevaju mnogo saradnje ili rigidan raspored.

Nije pogodan za timove koji moraju da budu u bliskom kontaktu i zahtijevaju brzinu i efikasnost koju saradnja u realnom vremenu donosi.

4. Raspored smjena kao hibridni model rada Drugi hibridni raspored rada je raspored smjena. Zaposleni dobijaju određene dane kada treba da budu na poslu i vrijeme početka i završetka. Rasporedi su zatim raspoređeni kako bi se osiguralo da uvijek ima dovoljno radnika dostupnih tokom dana ili noći. Ovaj model se takođe može koristiti u različitim vremenskim zonama za uloge kao što su korisnička služba ili tehnička podrška za softver.

Ovaj tip hibridnog modela rada je uobičajen u bolnicama i ljekarskim ordinacijama. Postepeni rasporedi bi se mogli koristiti kako bi se osiguralo da ima dovoljno osoblja pri ruci za pacijente, a doktori bi mogli imati neke dane da rade od kuće kada vide pacijente virtuelno.

Međutim, nije pogodan za poslove i preduzeća koja uvijek zahtijevaju lične uloge i nisu otvorena 24/7.

5. Osnovno radno vrijeme kao hibridni model rada Osnovni model radnog vremena je kada se zaposlenima daje određeni broj sati svakog dana kada se očekuje da će biti dostupni za sastanke, odgovarati na e-mail i sarađivati, bilo da su u kancelariji ili rade na daljinu.

Na primjer, osnovno radno vrijeme može biti od 10 do 15 časova, a zaposleni mogu da biraju kada žele da završe svoje dodatne sate. Ako se od njih traži da rade 8 sati dnevno, možda će izabrati da počnu sa radom u 7 ujutro i završe u 15 sati. Alternativno, mogu da rade od 10 do 15 časova, zatim da naprave pauzu i završe svoje radno vrijeme radeći od 18 do 21 sat.

Pogodan za kompanije i uloge koje zahtijevaju mnogo saradnje i redovan kontakt među kolegama.

Nepogodan za poslove i preduzeća koja uvijek zahtijevaju lične uloge i nisu otvorena 24/7.

6. Rad na daljinu Postoje mnoge kompanije koje pristupaju radu na daljinu, posebno nakon pandemije. Ovaj hibridni raspored rada znači da se od zaposlenih nikada ne očekuje da uđu u kancelariju, ali mogu ako to žele.

Model je pogodan za kompanije koje žele da smanje svoju potrošnju na iznajmljivanje velikih kancelarijskih prostora, angažuju šire grupe talenata i imaju veću dugoročnu fleksibilnost.

Nepogodan za kompanije koje zahtijevaju visok nivo saradnje i uloga koje zahtijevaju mnogo interakcije licem u lice ili korišćenje specijalističke opreme.

7. Pola radnog vremena u kancelariji, pola na daljinu Još jedan hibridni raspored rada na daljinu nudi zaposlenima podjelu između rada u kancelariji i rada od kuće svaki dan. Zaposleni često imaju izbor da li žele da uđu u kancelariju ujutro ili popodne.

Ovaj model stvara zdrave ravnoteže između fleksibilnosti zaposlenih i negovanja saradnje na poslu, ali nije dobar za preduzeća koja žele da pronađu kandidate iz šire grupe talenata i traže maksimalnu produktivnost svojih zaposlenih.

8. Prvo u kancelariji Organizacije koje koriste pristup u kancelariji zahtijevaju od zaposlenih da prvenstveno dolaze u kancelariju na posao i povremeno dozvoljavaju rad na daljinu. U kompaniji mogu postojati određene pozicije koje su pogodnije za rad na daljinu u odnosu na druge, a raspored rada će se dogovarati od slučaja do slučaja.

Najbolje za poslove koji obično zahtijevaju fizičko prisustvo.

Nije najbolje za zaposlene koji dugo putuju do posla ili obaveze koje zahtijevaju veću fleksibilnost.

9. Jedna nedjelja/mjesečno u kancelariji Nedovoljno iskorišćen hibridni model rada je jednonedjeljni pristup kancelariji. Zaposlenima je dozvoljeno da rade sa bilo kog mjesta (uključujući kancelariju) tri nedjelje svakog mjeseca, a posljednje nedjelje se svi udružuju u kancelariji za sastanke tima, lično učenje i razvoj i društvene događaje.

Pogodno za kompanije koje žele da daju svojim zaposlenima fleksibilnost, ali takođe žele da podstaknu saradnju.

Model ne odgovara zaposlenima koji žive daleko od kancelarijskih lokacija i stalno im je potrebna veća fleksibilnost u svojim radnim aranžmanima.

10. Četiri dana u kancelariji, jedan dan na daljinu (4/1) Hibridni raspored rada 4/1 zahtijeva da zaposleni budu u kancelariji najmanje četiri dana svake nedjelje i omogućava im da rade na daljinu jedan dan svake nedjelje. Jedno istraživanje je otkrilo da je procenat hibridnih radnika koji rade na licu mjesta četiri (ili više) dana svake nedjelje opao sa 35% u 2022. na 30% u 2023. godini.

Model odgovara kompanijama koje prvenstveno žele da njihovi zaposleni budu u kancelariji, ali takođe žele da ponude malo fleksibilnosti.

Model nije pogodan za startup kompanije koje možda nemaju budžet za kancelarijski prostor koji može da primi sve zaposlene i koje žele da pronađu kandidate iz šireg fonda talenata (uključujući inostranstvo). Ovaj pristup takođe nije pogodan za uloge koje zahtijevaju malo saradnje i koje se mogu izvoditi bilo gdje.

11. Tri dana u kancelariji, dva dana na daljinu (3/2) Ovo je jedan od najpopularnijih hibridnih rasporeda rada, gdje zaposleni moraju da rade u kancelariji najmanje tri dana svake nedjelje, a mogu da rade na daljinu preostala dva dana. Istraživanje je otkrilo da je procenat hibridnih radnika koji rade u kancelariji tri dana nedjeljno porastao sa 18% u 2022. na 24% u 2023. godini.

Odgovara organizacijama koje žele da uspostave ravnotežu između prednosti lične saradnje i fleksibilnosti koju rad na daljinu nudi zaposlenima.

Osim ako poslodavac ne odredi dane u kancelariji (što smanjuje fleksibilnost za zaposlene), ovaj model može da stvori probleme u zakazivanju sastanaka uživo i saradnje na projektima.

12. Dva dana u kancelariji, tri dana na daljinu (2/3) Ovo je još jedan hibridni model rada sa podjeljenim rasporedom koji zahtijeva od zaposlenih da rade u kancelariji dva dana svake nedjelje i omogućava im slobodu da rade na daljinu preostala tri dana. Neke kompanije će odrediti dane potrebne u kancelariji, dok će druge to ostaviti zaposlenima. Prema jednom istraživanju, zaposleni u prosjeku više vole da budu u kancelariji između dva i tri dana nedjeljno. Utvrđeno je da ovaj hibridni raspored rada optimizuje angažovanje zaposlenih za mnoge uloge.

Ovaj model je pogodan za poslodavce koji žele da smanje putovanja na posao za svoje zaposlene i obezbijede fleksibilnost u radu uz zadržavanje elementa saradnje.

Međutim, model ne odgovara kompanijama koje nemaju dovoljno kancelarijskog prostora da prime sve svoje zaposlene odjednom, što bi se moglo desiti ako dođe do velikog porasta posećenosti određenog dana.

13. Dan u kancelariji, četiri dana na daljinu (1/4) Konačna varijacija pristupa podjeljenog rasporeda je kada zaposleni rade jedan dan u kancelariji, a preostala četiri dana na daljinu. Jedno istraživanje je otkrilo da je 2022. godine 32% hibridnih zaposlenih radilo jedan dan ili manje u kancelariji, što je palo na 29% u 2023. Za mnoge kompanije, ovo sugeriše prelazak na veću ravnotežu između dana u kancelariji i van nje.

Za preduzeća koja žele da ponude svojim zaposlenima veliku fleksibilnost i ne žele da ulažu u iznajmljivanje velikih kancelarijskih prostora koji mogu da prime sve zaposlene, ovaj model je idealan.

Model ne odgovara kompanijama i ulogama koje zahtijevaju češći kontakt licem u lice i saradnju.

14. Naizmjenične nedjelje U ovom hibridnom modelu rada, zaposleni provode punu radnu nedjelju u kancelariji, nakon čega slijedi cijela nedjelja radeći na daljinu na lokaciji po svom izboru. Ovaj hibridni raspored ima za cilj da uspostavi ravnotežu između lične saradnje i fleksibilnosti rada na daljinu.

Kompanijama koje i dalje žele da redovno viđaju zaposlene u kancelariji i smanjuju izolaciju koju rad na daljinu može da izazove, ovaj model može biti od koristi.

Dok ovaj model nije pogodan za kompanije koje žele da minimiziraju ometanje zaposlenih i daju prednost produktivnosti.

15. Fakultativni dani u kancelariji Neke kompanije zauzimaju stav na daljinu, ali takođe nude zaposlenima priliku da rade u kancelariji ako i kada im to koristi. To znači da se rad na daljinu podrazumijeva, ali kancelarija ostaje otvorena za sve u svakom trenutku.

Ovaj model je pogodan za kompanije koje žele da zaposlenima pruže maksimalnu fleksibilnost kada i gdje rade, što može povećati zadovoljstvo, produktivnost i lojalnost.

Model ne odgovara kompanijama koje redovno moraju da se sastaju lično na sastancima ili da rade na projektima.

16. Timski raspored kao hibridni model rada Ovim hibridnim rasporedom rada svaki tim određuje dane koje će zaposleni raditi u kancelariji.

Ovaj model zadovoljava individualne potrebe svakog tima i poboljšava timsku saradnju, ali nije pogodan za veoma velike timove (pošto koordiniranje rasporeda koji odgovara svima može biti izazovno).

17. Kompanija pravi raspored Hibridni pristup vođen kompanijom je kada rukovodstvo odlučuje o danima kada će svi raditi u kancelariji i danima kada se radi na daljinu. Ovo može biti standardna politika za sve ili izmenjena za svaki tim, u zavisnosti od njihovih potreba.

Ovakav model stvara dosljednost u cijeloj kompaniji i obezbjeđuje da su rasporedi fleksibilni i da se mogu mijenjati na osnovu zahtjeva poslovanja.

Problem postoji kod zadovoljavanja individualnih potreba zaposlenog. Ovaj pristup je prilično nefleksibilan i možda neće odgovarati potrebama svakog tima ili radnika u kompaniji, što može dovesti do niskog zadovoljstva i angažovanja.

Pružajući ovih 17 hibridnih modela rasporeda rada, nadamo se da ćemo inspirisati HR stručnjake da naprave radnu postavku koja je istovremeno efikasna i koristi i organizaciji i zaposlenima. Pronalaženje pravog hibridnog modela rada zahtijeva od vas da ispitate potrebe vaše organizacije i zaposlenih, kulturu kompanije i šta će dovesti do bolje produktivnosti i saradnje za sve.