Godina iza nas bila je izazovna, intenzivna i puna promjena za komunikacijsku industriju. Između ubrzanih trendova, rasta očekivanja publike i sve veće potrebe za autentičnošću, komunikacije su morale sazrijevati brže nego ikad. O tome šta je naučila iz 2025. godine, koje su ključne profesionalne lekcije obilježile njen rad, šta danas (više) ne funkcioniše u komunikacijama, ali i šta nas očekuje u 2026. godini, razgovarali smo s Nevenom Rendeli Vejzović, osnivačicom i direktoricom Prime Time Komunikacija te Women’s Weekenda. Dotakli smo se i malo opuštenijih tema, poput uređenja enterijera — ali detalje ipak ostavljamo za nastavak intervjua.

Kako biste, jednom riječju, opisali 2025. godinu u komunikacijskom sektoru?
Jako je teško izabrati jednu riječ, ali ako baš moram, rekla bih: autentičnost. Prethodna godina je za mene godina u kojoj je komunikacijska industrija doista ‘odrasla’. Publika je postala iznimno osviještena, kritična i osjetljiva na iskrenost, a mi smo se kao struka morali prilagoditi toj novoj razini svijesti. Više nije dovoljno biti samo kreativan ili vizualno privlačan, komunikacija danas mora imati smisao, vrijednost i odgovornost. Osjeća se snažan pomak prema transparentnosti, ljudskosti i stvarnim pričama, i to smatram jednim od najvažnijih iskoraka naše industrije.
I da, unatoč svemu, naša industrija i dalje ne može bez svog kaosa i vjerojatno je baš u tome dio njezine čarolije. 🙂

Koju najvažniju profesionalnu lekciju nosite sa sobom iz 2025. godine?
Da se dugoročni uspjeh ne gradi brzinom, nego dosljednošću. 2025. mi je još jednom potvrdila koliko je važno ostati mirna, fokusirana i vjerna sebi, čak i kada se sve oko nas stalno mijenja. Presudno je znati tko ste, jasno postaviti svoje vrijednosti i ciljeve te imati svoj ritam i način rada kojem ostajete vjerni. Povjerenje koje gradite s timom, klijentima i publikom je neprocjenjivo – ono se razvija polako, ali kada se jednom uspostavi, postaje temelj svega.

Šta po vašem mišljenju više ne funkcioniše u komunikacijama – ni kod publike, ni kod vas lično?
Sve teže prolaze generičke poruke i komunikacija koja nema jasnu osobnost, emociju i svrhu. Publika je danas izrazito senzibilna i vrlo brzo prepoznaje kada nešto nije autentično. S druge strane, i mi kao struka sve više težimo projektima koji imaju dublji smisao, jasnu vrijednost i dugoročnu perspektivu. Osobno me najviše privlače suradnje u kojima postoji zajedničko razumijevanje svrhe, odgovornosti i želje za stvaranjem nečega što traje.

Koje tri želje planirate ostvariti u narednoj godini?
Prva želja mi je dodatno osnažiti i produbiti Women’s Weekend kao platformu, da i dalje raste u kvaliteti, sadržaju i utjecaju, ali da pritom zadrži svoju toplinu i autentičnost. Druga je osobna – više putovanja, više stvaranja uspomena s mojim djevojčicama i mužem te još više onih malih, dragocjenih trenutaka koji nas pune i podsjećaju što je stvarno važno. Treća želja vezana je uz Prime Time Komunikacije i odnosi se na daljnje jačanje agencije kroz stabilnost, kvalitetne projekte i partnerske odnose s klijentima. Želja mi je da nastavimo rasti organski, mirno i odgovorno, ostajući vjerni svom načinu rada i vrijednostima koje su nas dovele do ovdje.

Šta vas danas najviše inspiriše i motiviše da ostanete dio ove industrije?
Ljudi, a posebno žene koje se ne boje biti autentične i svoje. Njihove priče, hrabrost i ranjivost stalno me podsjećaju zašto sam se uopće zaljubila u ovaj posao i zašto prema njemu i dalje osjećam istu strast. Komunikacija ima moć osnažiti, povezati i potaknuti stvarne, pozitivne promjene, i upravo me ta mogućnost da budemo dio nečega smislenog najviše motivira.

Vaša PR i event agencija, Prime Time Komunikacije ulazi u novu fazu rasta – kako biste danas opisali njen identitet u odnosu na prije nekoliko godina?
Prime Time Komunikacije su danas zrelije, stabilnije i strateški jasnije pozicionirane nego ikad prije. Na početku nas je nosila snažna intuicija, energija i entuzijazam, što je bilo neizmjerno važno za naš razvoj. Ta energija je i dalje prisutna, ali danas je prati iskustvo, jasnoća i veća sigurnost u ono što radimo. Osjećam da smo kao tim sazreli, da promišljenije biramo projekte i još više cijenimo partnerski odnos s klijentima. Identitet agencije danas je mirniji, fokusiraniji i samouvjereniji, a istovremeno i dalje otvoren za nove ideje, razvoj i izazove.

Čestitamo na novom uredskom prostoru. S oduševljenjem smo pregledali fotografije i vjerujemo da je zaista uživanje raditi u ovakvom prostoru. Koliko je vama važno da prostor u kojem radite odražava vrijednosti i estetiku vaše agencije?
Hvala vam na čestitkama, zaista ne mogu biti sretnija s novim uredom. Najveće zasluge za to ima arhitektica Tina Biloglav i njezin studio Tinel, jer bez nje bi ovaj prostor vrlo vjerojatno ostao samo moja lijepa maštarija. Prostor u kojem radimo za mene je produžetak identiteta agencije. On nije samo estetski okvir, nego mjesto koje svakodnevno oblikuje energiju, odnose i način na koji funkcioniramo kao tim. Vizualni identitet nisu samo logo i boje, nego i prostor u kojem stvaramo, gradimo odnose i razvijamo ideje. Zato mi je bilo iznimno važno da ured odražava vrijednosti koje živimo – toplinu, profesionalnost, smirenost i otvorenost.
Vjerujem da se u prostoru moraš osjećati dobro da bi mogao biti kreativan i fokusiran, a naš novi ured upravo to i jest.

Poznati ste po vrlo sofisticiranom osjećaju za lijepo, kao i za prostor i dizajn – kako se ta vaša estetika pretočila u uređenje novog ureda?
Prije svega, moram se zahvaliti na komplimentu, iako sebe doista ne doživljavam ništa sofisticiranijom niti s većim osjećajem za lijepo od bilo koje druge moderne žene. Rekla bih da je to više stvar osobnog senzibiliteta i načina na koji doživljavam prostor. Moja se estetika pretočila kroz korištenje prirodnih materijala, puno dnevnog svjetla, smirene, neutralne tonove i pažljivo birane detalje koji prostoru daju karakter. Nisam željela trendovski ured koji će za godinu ili dvije izgubiti svoju snagu, nego prostor koji je bezvremenski, koji traje i koji ima svoju mirnu estetiku.
Važno mi je bilo da prostor istovremeno smiruje i inspirira, da bude ugodan za boravak i poticajan za rad. Da se u njemu osjeti toplina, ali i profesionalnost, i da ljudi koji u njega uđu odmah imaju osjećaj ugode i pripadnosti

Da morate opisati novi ured u tri riječi, koje bi to riječi bile?
Topao, elegantan i inspirativan.

Koliko, po vašem iskustvu, ambijent u kojem tim radi utiče na kreativnost, fokus i međuljudske odnose unutar agencije?
Mislim da utječe izuzetno puno. Teško je biti kreativan i motiviran ako svakodnevno boravite u prostoru koji vam ne odgovara ili vas ne inspirira. Ambijent može biti snažan saveznik kreativnosti, ali isto tako može biti i njezin najveći kočničar. Kada je prostor ugodan, topao i promišljen, ljudi su opušteniji, otvoreniji i spremniji dijeliti ideje. To se odmah osjeti na atmosferi u timu, na međusobnim odnosima i na kvaliteti svega što radimo. Prostor ne utječe samo na rad, nego i na način na koji se kao tim povezujemo i funkcioniramo.

Vaš zagrebački stan mnogima je postao inspiracija za uređenje doma – šta za vas znači “lijep prostor” i šta vam je još važno pri uređenju, osim estetike?
Uvijek mi je drago čuti da je moj stan nekome inspiracija, pogotovo zato što znam koliko je ona važna kada krećeš u uređenje doma. Osim estetike, izuzetno mi je važna funkcionalnost. Volim kada je prostor pametno iskorišten, kada ima smisla i kada sve ima svoju svrhu i svoje mjesto. Mislim da bi jedan od glavnih ciljeva uređenja trebao biti olakšavanje svakodnevnog života, a ne njegovo kompliciranje. Na kraju, najljepši su oni koji su stvarni odraz ljudi koji u njima žive, njihovog ritma, potreba i emocija. Ne vjerujem u savršen dom, jer svaki dom ima svoja pravila – ona koja postavljaju ljudi koji u njemu žive. Najvažnije mi je da je moj prostor mirno i sigurno mjesto koje me puni energijom.

Postoji li neki mali dnevni ritual ili navika koju biste podijelili s našim čitateljicama, a koja vam pomaže da ostanete u balansu između posla i privatnog života?
Nastojim si svaku večer, nakon radnog dana, uzeti barem sat ili dva za tišinu i čitanje. To je vrijeme u kojem se mogu stvarno isključiti, opustiti i vratiti sebi. Knjiga me smiri, resetira i nekako utiša onih dodatnih sto pitanja i misli koje se kroz dan nakupe u glavi. To mi je mali ritual koji mi pomaže zadržati balans.

Women’s Weekend je postao jedan od najvažnijih regionalnih događaja za žene u biznisu – koji noviteti nas očekuju u sljedećem izdanju?
Svake godine trudimo se podići ljestvicu, ali 2026. nam je posebno uzbudljiva jer će Women’s Weekend biti programski najveći i sadržajno najbogatiji do sada. Ponosna sam što u Rijeku dovodimo Lidiju Bastianich, Nathalie Rayes, Carolyn Cowan i Ines Najvirt – žene koje svaka na svoj način pomiču granice i mijenjaju percepciju uspjeha. To su tek prva imena koja otkrivamo, ali već sada jasno pokazuju smjer u kojem idemo. One predstavljaju snagu, hrabrost i autentičnost u potpuno različitim područjima – od vrhunskog uspjeha na svjetskoj sceni i diplomacije, preko osobnog razvoja, do ženskog vodstva u sportu. Upravo takve priče želimo donositi jer pokazuju koliko su ženski putovi raznoliki, a istovremeno jednako snažni i vrijedni.
Osim inspiracije, ove godine snažnije nego ikad stavljamo fokus na konkretna znanja i alate koje žene mogu odmah primijeniti. Zato uvodimo radionice i masterclassove te još više interaktivnih sadržaja koji spajaju znanje, iskustvo i praksu.
Tijekom siječnja i veljače postupno ćemo otkrivati još iznimno zanimljiva imena, kao i nove panele i formate koje pripremamo, i mogu reći da nas čeka još puno lijepih iznenađenja.

Kako se koncept Women’s Weekenda mijenja u skladu s novom generacijom žena koje dolaze?
Women’s Weekend je oduvijek bio festival, ali danas sve više postaje i pokret. Festival koji ne živi samo ta tri programska dana, nego i kroz razgovore, poruke i zajednicu koja se oko njega stvara. Nova generacija žena ne traži format u kojem netko govori, a netko samo sluša, nego želi sudjelovati, propitivati, dijeliti i aktivno biti dio priče. One žele stvarnost, a ne savršenstvo. Žele čuti kako uspjeh izgleda iza kulisa, sa svim usponima, padovima, promjenama smjera i sumnjama. Žele iskrene priče u kojima se mogu prepoznati, a ne idealizirane verzije života koje stvaraju pritisak. Zato se i Women’s Weekend prirodno mijenja – postaje otvoreniji, hrabriji i življi. Nije više samo mjesto inspiracije, nego prostor dijaloga, razmjene i zajedništva. Festival koji prerasta u pokret, jer žene s njega ne odlaze samo s dobrim osjećajem, nego s osjećajem povezanosti, osnaženosti i pripadnosti.

Šta, po vašem mišljenju, 2026. godina donosi komunikacijskoj industriji – više prilika ili više izazova?
U komunikacijskoj industriji svaka je prilika ujedno i izazov, jer prava vrijednost nije u tome da ti se prilika dogodi, nego u tome što ćeš s njom napraviti. Vjerujem da će 2026. donijeti puno mogućnosti, ali i veliku odgovornost da se one iskoriste pametno, iskreno i s dugoročnom vizijom

Koja je jedna, a najvažnija promjena koju biste voljeli vidjeti u industriji u narednoj godini?
Voljela bih vidjeti više odgovornosti i etike u komunikaciji. Da budemo svjesniji koliko naše poruke imaju moć i utjecaj, ne samo na tržište, nego i na društvo. Manje brzih, površnih rješenja, a više promišljenih, iskrenih i dugoročnih priča.
Mislim da bi industrija bila puno snažnija kada bismo se češće pitali ne samo kako nešto komuniciramo, nego i zašto. Ta svijest o svrsi i odgovornosti za mene je najvažnija promjena koju bih voljela vidjeti.

Kada danas razmišljate o 2026, šta vas najviše raduje – profesionalno, a šta privatno?
Profesionalno me najviše raduje daljnji rast Prime Timea. Veseli me osjećaj da gradimo agenciju i platforme koje imaju stvaran smisao, kontinuitet i dugoročnu vrijednost. Posebno me raduje razvoj Women’s Weekenda, ali i svih ostalih projekata na kojima radimo, jer svaki od njih nosi svoju priču, svrhu i energiju. Najljepši dio mi je gledati kako ideje koje nastanu u malom krugu prerastu u nešto što ima stvaran utjecaj i prepoznatljivost.
Privatno me najviše raduje vrijeme. Vrijeme za obitelj, za moje djevojčice, za putovanja, tišinu i male rituale koji me vraćaju sebi. Radujem se jednostavnim trenucima, prisutnosti, stvaranju uspomena i tome da ponekad barem na par sati uspijem ‘zaboraviti’ na posao. Iako mi, priznajem, to još uvijek ne ide baš najbolje.