Latifa Imamović: Marketing je idalje jedna od strateških djelatnosti svakog biznisa, bez obzira na njegovu veličinu, i to će zasigurno i ostati

Podijeli ovaj članak:

O komunikaciji u IT industriji razgovarali smo sa Latifom Imamović, marketing stručnjakinjom sa preko 10 godina iskustva u marketingu, brand managementu i kreativnoj produkciji. Latifa je trenutno angažirana kao direktorica marketinga u Kliki, jednoj od najznačajnijih IT kompanija u Bosni i Hercegovini, a u istoj kompaniji vodi marketing već sedam godina.

U našem nedavnom razgovoru, Latifa se osvrnula na ulogu marketinga i komunikacije u IT industriji. Kroz svoj rad u Kliki, ona je uspješno razvijala marketinške strategije usmjerene na stvaranje imidža koji privlači najkvalitetnije kadrove u industriji, dok je istovremeno doprinosila kroz sudjelovanje u domaćim i međunarodnim projektima te kao govornica na konferencijama i panelima. Razgovarali smo i o ulozi eksterne komunikacije u razvoju novih proizvoda ili usluga, kao i o važnosti transparentne interne komunikacije za produktivnost i timsku suradnju unutar kompanije. Također, diskutirali smo o važnosti agilnosti, kreativnosti i kontinuiranog učenja za uspješno vođenje marketinga u dinamičnom IT sektoru.

Pozdrav Latifa, možeš li nam reći nešto više o svom trenutnom radu u kompaniji Klika i kakvu ulogu trenutno obnašaš?

Pozdrav vama, ekipi WOMAN.COMM kluba i svim našim čitateljkama. U IT kompaniji Klika obnašam ulogu direktorice marketinga. Nikad ne propustim priliku reći da je moj posao jako interesantan i uzbudljiv i da mi niti jedan dan nije isti. To je slučaj dijelom zbog moje uključenosti u različite segmente poslovanja naše kompanije kroz sve ove godine, mimo marketinga, a dijelom zbog raznovrsnosti poslova za koje je zadužen moj odjel i specifičnosti IT industrije.

Tijekom karijere u Kliki, jesi li primijetila porast značaja marketing sektora u IT kompanijama i kako vidiš njegovu ulogu u današnjem poslovnom svijetu?

Ne samo da sam primijetila, kao eksterni promatrač, nego sam porastu značaja i svjedočila iznutra, i zasigurno, zajedno sa divnim kolegicama i kolegama koji vode marketing naših prijateljskih IT kompanija, značajno utjecala na prepoznavanje značaja marketinga u IT industriji naše zemlje, ali i marketinga uopšte. Rekla bih da su tokom proteklih godina, posebno kako su sve kompanije koje danas predstavljaju lidere IT industrije u BiH ubrzano rasle, došlo i do porasta značaja marketinga za te kompanije. Iskustvo većine kompanija sa na bh. IT sceni je da su počele kao mali startup-i sa nekoliko uposlenih i da su s godinama, kako je rastao njihov inžinjerski tim, ali i konkurencija, imale potrebu da ozbiljnije nastupe na tržištu, što je podrazumjevalo i izgradnju internih marketing odjela. Za mene je IT industrija super primjer kako pozitivna konkurencija generira kreativnost i rast. Jedni druge smo motivirali da budemo bolji, kreativniji, originalniji i u cijelom tom procesu smo dijelili znanja i iskustva, što može biti dobar primjer unutarindustrijske suradnje i za druge industrije. Nerijetko sam dobivala jako pozitivne komentare za Klikin marketing od ljudi koji rade u različitim industrijama, te su primjeri iz naše prakse poslužili kao inspiracija i mnogim drugim profesionalcima. Vjerujem da slično iskustvo imaju i kolegice i kolege iz drugih IT kompanija.

Dotaknula bih se i drugog dijela pitanja. Marketing je uvijek tu i postoji od samih početaka robne razmjene. Zašto to možemo reći? Zato što je samo određivanje vrste proizvoda i usluge, te cijene proizvoda ili usluge marketing, ne samo ono što je u svakodnevnoj komunikaciji prepoznato kao marketing: prezentacija proizvoda i usluga  potencijalnim kupcima. Marketing uvijek predstavlja duh vremena u kojem živimo i uvijek je prisutan u formi u kojoj to dozvoljava tehnologija vremena u kojem živimo; tako je i danas. Ne mislim da je uloga marketinga danas ni manja ni veća nego prije recimo 40 godina. Ono što se promijenilo su ciljne skupine i njihove navike i potrebe, tehnologija i vrijednosti u skladu sa kojima funkcioniše današnji svijet, te komunikacijski alati. Marketing je idalje jedna od strateških djelatnosti svakog biznisa, bez obzira na njegovu veličinu, i to će zasigurno i ostati.

U kontekstu brzog razvoja IT-a, kako se nosite s izazovom održavanja relevantnosti i konkurentnosti Klike na tržištu?

Već sam u odgovoru na prethodno pitanje istaknula kako je konkurencija važna- a u našem slučaju pozitivna konkurencija u industriji. Mislim da je nemoguće znati koliko ste zaista dobri i kako dobar posao radite ako ga ne možete izmjeriti, uporediti sa drugima. U našem slučaju, vjerujem da smo relevantni jer smo hrabri, kreativni, uvijek otvorenog uma, istraživači, samokritični, spremni analizirati sebe, analizirati druge, i spremni prihvatiti promjenu kao neminovnost. Jedan od najvećih izazova današnjice je održati kreativnost tima i pojedinaca živom. Nekada vas zatrpaju obaveze i prioriteti, izloženi ste pritisku protoka vremena, s jedne, i zahtjeva, s druge strane, i u svemu tome morate ponuditi nešto originalno. Ali, kao što svi mi u marketing znamo, originalnost u našoj profesiji nije svrha samoj sebi, ona mora imati primjenu, obuhvatiti u sebi toliko parametara da bi bila upotrebljiva u vidu neke kampanje ili komunikacijske poruke.

Puno ulažemo u naš tim, u razvoj naših ljudi, kreiranje dobrih uvjeta za rad, i mislim da je to jedan od ključnih faktora koji će nam omogućiti relevantnost i u budućnosti.

Prihvatamo promjene, djelujemo agilno, jer je agilnost jedna od ključnih vještina za uspjeh u današnjem, ali i svijetu sutrašnjice.

IT industrija se mijenja, sazrijeva, pa ćemo tako i svi mi morati zakoračiti u novu fazu zrelosti, lično i profesionalno, a tako i output naših odjela.

Koje su ključne vještine koje smatraš neophodnima za uspješno vođenje marketinga u IT sektoru?

Ja volim reći da su me sva moja iskustva u privatnom i poslovnom životu gradila, i da me je svaki čovjek kojeg sam susrela kroz život i posao koji sam radila nečemu naučio. U svome poslu primjenjujem različita znanja. Nešto od onog što sam izučavala kroz različite studije, ali i ono što sam izučavala onako iz radoznalosti i potrebe, u nekom neformalnom formatu. Bilo šta da vodite, morate biti svjesni da ljudi gledaju u vas da im pokažete smjer, bilo da su u pitanju dobra ili loša vremena. To znači da vi morate biti u stanju apsorbirati stres date situacije ili perioda, biti jači od ostalih, i u svemu tome biti spremni da usmjerite resurse na najbolji mogući način, gledajući daleko u budućnost. Rezilijentnost, samokontrola, hrabrost, ali i empatija i optimizam, su osobine koje su izuzetno važne za vođenje u izazovnim vremenima. Ipak, mi uvijek moramo biti i razvojno orijentirani, a to znači da morate biti vješti u kreiranju prostora slobodnog mišljenja, kreativnosti, okruženja u kojem ne postoji strah od činjenja grešaka i padova, okruženja razumijevanja i prihvatanja svih aktera našeg procesa, te biti jako otvoreni za novo, drugo i drugačije. Da biste vodili marketing bilo kojem sektoru, ukoliko, naravno, želite da budete relevantni i referentni, morate biti jako otvoreni za nove stvari, za promjene, i nikada ne prestati učiti. Inspiracija se nalazi svuda, i što ste spremniji da se kontinuirano izlažete novim poljima utjecaja, naizgled nespojivim sadržajima, to su veće šanse da ćete uvijek biti svježi i ispred drugih.

Kako vidiš ulogu eksterne komunikacije u IT kompanijama, posebno u kontekstu razvoja novih proizvoda ili usluga? Kako komunikacijske strategije i planiranje doprinose uspješnom lansiranju novih proizvoda ili usluga na tržištu?

Eksterne komunikacije kompanija bh. IT industrije do sada su se ponajviše vezale za employer branding. To znači da je najveći dio komunikacije bio okrenut eksterno ka potencijalnim uposlenicima, uglavnom inžinjerima, s ciljem pozicioniranja u svijesti ciljne skupine kao najpoželjnijeg poslodavca, i manjim dijelom generalnoj javnosti, kao uspješna ili društveno odgovorna kompanija. Za tu komunikaciju su se koristili i još uvijek se koriste različiti kanali i alati, i mislim da su sve bh. IT kompanije do sada radile odličan posao. Baš u vrijeme kada pišem odgovore na ovaj intervju, situacija glede eksterne komunikacije se značajno mijenja. Većina bh. IT kompanija se bave outsourcingom, što znači da nemaju vlastite proizvode, i da je njihov biznis baziran na usluzi izrade (uglavnom) softvera za druge i konsaltinga u toj oblasti.

Kompanija se sada eksterno okreće ka potencijalnim klijentima, u potrazi za novim projektima i partnerstvima. To znači kreiranje novih strategija, novog pristupa i plivanje u prilično nepoznatim vodama.

To je novi izazov za sve nas i prilika da napravimo nešto sjajno. Sve ono što osmislimo, a što će biti uobličeno u komunikacijske strategije, zasigurno će biti osnova postizanja poslovnih uspjeha kompanije i realizacije strateških ciljeva kompanije u narednom period, što samo za sebe govori o značaju kreiranja komunikacijskih strategija.

Kako se interna komunikacija odražava na produktivnost i timsku saradnju unutar vaše kompanije? Možete li navesti neke konkretne primjere?

Iz dosadašnjeg iskustva mogu reći da je komunikacija osnov za postizanje bilo kakvog uspjeha. Ukoliko uspješno formulirate ulazne podatke, zadatke, asertivno i pravovremeno komunicirate probleme i izazove, empatično komunicirate u vremenima krize, i jasno komuncirate pravac kretanja, napravili ste okvir za implementaciju bilo kakvog rješenja. Zaboravljamo često da svaki tim čine ljudi, i da svaki projekat realiziraju ljudi.

Konkretno, navela bih primjer komunikacije u vremenima promjena i kriza na tržištu. Interna komunikacija o promjenama u kompaniji, transparentna komunikacija u vremenima krize, daje uposlenicima osjećaj sigurnosti i jača povjerenje između svih aktera unutar kompanije. Takav pristup odagnava brige i omogućava ljudima da se fokusiraju na svoj posao, imajući povjerenja u vodstvo kompanije da će na najbolji mogući način izvesti kompaniju iz nepovoljne situacije. Kompanija uvijek ima priliku odlučiti da li će ona biti ta koja je izvor tačnih i preciznih informacija, ili će moć da kreira informaciju prepustiti široj javnosti. Iz našeg iskustva, preuzeti odgovornost za komunikaciju do sada se pokazalo ispravnim.

Kao osoba sa iskustvom u IT sektoru, možeš li podijeliti neke korisne savjete i smjernice za mlade profesionalce koji žele uspjeti u industriji kao što je vaša?

Izbjegavam davati savjete, jer vjerujem da svako ima svoj put i svoj način da ostvari svoje private i profesionalne ciljeve. Ako već mogu podijeliti neki generalni savjet onda bi to bila svakako preporuka da učenje prigrlite kao cjeloživotni proces, te da se ne bojite promjena, jer one su u IT industriji neminovne.

Povezani članci