U komunikcijskoj industriji, gdje se sve mjeri brzinom reakcije, brojem pregleda i snagom poruke, žene nisu samo dio sistema – one su njegov tihi, ali ključni pogon. Naša današnja sagovornica, Ina Vučković-Delalić, Marketing Associate Manager u Deloitte BiH otkriva na koji način se najuspješnije balansira između brzine i autentičnosti, kako se iza kulisa gradi povjerenje te kako izgledaju „nevidljive“ lekcije koje zapravo pokreću cijelu industriju. Od strateškog planiranja do svakodnevnog vođenja timova, njen pogled na proteklu godinu otkriva što znači biti žena koja oblikuje komunikacijski svijet te koji su ključni koraci za izgradnju svog profesionalnog puta s vjerom u vlastite vrijednosti.
Ako bismo u jednoj rečenici trebali opisati ovaj intervju, onda bismo rekli da je to razgovor o uticaju – i o ženama koje ga svjesno grade.
Koji profesionalni trenutak iz ove godine vam je bio najizazovniji – i šta vas je naučio?
Godina je imala svoje zahtjevnije faze, posebno kada se poklopi više projekata i rokova u isto vrijeme. U takvim periodima postaje jasno da komunikacije nisu samo „podrška projektu“, već sastavni dio njegove uspješnosti. Naučilo me je koliko je važno na vrijeme postaviti strukturu, odgovornosti i tok komunikacije, jer se bez toga sav teret vrlo brzo svede na operativne korekcije. To me je dodatno podsjetilo da moj posao nije samo u riječima i porukama, već i u stvaranju jasnih dogovora između ljudi.
Šta je u komunikacijskoj industriji ove godine najviše promijenilo način na koji radite?
Promijenio se nivo odgovornosti komunikacija. One više nisu samo kanal za vidljivost, već alat koji direktno utiče na reputaciju, odnose s partnerima i povjerenje javnosti. To je promijenilo moj način rada, pa danas više vremena ulažem u usklađivanje poruka sa širim ciljevima inicijativa na kojima radim, u koordinaciju s različitim akterima i u razmišljanje o dugoročnim posljedicama onoga što komuniciramo.
Koju lekciju iz 2025. nosite sa sobom u narednu godinu?
Da dosljednost i kontinuitet grade povjerenje. Nisu presudni povremeni „veliki iskoraci“, već to da inicijative imaju jasan okvir, kontinuitet i smisao. Ljudi vrlo brzo osjete kada nešto ima dugoročnu namjeru, a kada je riječ o jednokratnoj aktivnosti.
Da li je ova godina više tražila bržu prilagodbu ili autentičnost – i zašto?
Tražila je oboje, ali bez autentičnosti prilagodba vrlo brzo izgubi smisao. U okruženju koje se stalno mijenja, jedino stabilno uporište su jasni principi i vrijednosti. Autentičnost pomaže da se ne reaguje impulsivno na svaki trend, već da se bira ono što ima smisla za kontekst u kojem radimo i za ciljeve koje želimo postići.
Šta danas znači biti žena u komunikacijskoj industriji – u odnosu na prije nekoliko godina? Osjećate li da se glas žena danas više čuje?
Glas žena se danas više čuje, ali i dalje često dolazi s dodatnim očekivanjem da „drže stvari pod kontrolom“. Žene su često nositeljice i sadržaja i organizacije i odnosa, ali se taj doprinos ponekad i dalje vidi kao operativan, a ne strateški. Ipak, pomaci su vidljivi, sve je više žena koje učestvuju u oblikovanju smjera, a ne samo u njegovoj realizaciji.
Šta mislite da žene u komunikacijama rade posebno dobro, a o čemu se premalo govori?
Posebno dobro upravljaju kompleksnošću gdje istovremeno razumiju širu sliku, operativne detalje i dinamiku odnosa među ljudima. Ta sposobnost spajanja tačaka između strategije, realnosti i ljudi često se podrazumijeva, ali se rijetko prepoznaje kao ključna profesionalna kompetencija.
Koji trend u komunikacijama i marketingu Vas raduje, a koji vas pomalo brine u godini pred nama?
Raduje me sve veći fokus na sadržaje koji imaju smisao i stvarni uticaj, posebno kada je riječ o temama koje imaju širi društveni značaj. Brine me brzina kojom se novi alati, uključujući AI, usvajaju bez jasnog promišljanja o tome kako utiču na kvalitet sadržaja i kredibilitet komunikacije. Tehnologija treba biti podrška, a ne zamjena za strateško razmišljanje.
Šta biste voljeli da agencije bolje razumiju o komunikacijama i marketingu u suradnji sa Vama u narednoj godini?
Voljela bbih da se shvati da komunikacije nisu niz izolovanih kampanja, već dugoročan proces izgradnje povjerenja s različitim ciljanim grupama. Najbolje saradnje su one u kojima agencije razumiju kontekst u kojem klijent djeluje, postavljaju prava pitanja i razmišljaju o održivosti komunikacije, a ne samo o narednoj isporuci.
Koju promjenu priželjkujete – u industriji ili u vlastitom profesionalnom razvoju?
U industriji bih voljela vidjeti više priznanja za strateški i nevidljivi dio komunikacijskog rada, što uključuje planiranje, koordinaciju i dugoročnu izgradnju odnosa. U vlastitom razvoju želim više prostora za mentorstvo i rad na inicijativama koje imaju dugoročan, mjerljiv uticaj.
Koja je Vaša omiljena knjiga, izvor inspiracije ili strategija koja Vas vodi u poslu?
Nemam jednu knjigu ili formulu koju slijedim. Najviše me vodi navika da u svakom projektu prvo pokušam razumjeti širi kontekst i stvarni cilj, prije nego što razmišljam o formi komunikacije. Inspiraciju često nalazim u razgovorima s ljudima koji razmišljaju šire od svog posla i imaju osjećaj za kontekst u kojem djeluju. Takvi razgovori me podsjećaju koliko je važno ostati radoznao, postavljati dobra pitanja i ne zatvarati se u vlastite okvire, najbolje se ideje često rađaju upravo na presjeku različitih perspektiva.
Što biste poručili mladim ženama koje žele graditi karijeru u marketingu i komunikacijama?
Važno je ne potcjenjivati značaj strukture, procesa i pouzdanosti. Kreativnost je važna, ali povjerenje se gradi kroz dosljednost, odgovornost i spremnost da preuzmete inicijativu kada stvari postanu složene. Vrijedi ulagati u znanje i razumijevanje šireg konteksta u kojem djelujete, a ne samo u vidljive vještine. Autoritet se ne dobija s titulom, on se gradi vremenom, kvalitetom rada i dosljednošću, ali i spremnošću da postavljate pitanja, tražite feedback i učite iz grešaka. I na kraju, ne pokušavajte se uklopiti u tuđe modele uspjeha; pronađite način rada koji je u skladu s vašim vrijednostima, jer se dugoročno najviše cijeni autentičnost.

