Navikli smo živjeti u vremenu u kojem se uspjeh mjeri klikovima, a vidljivost traje tek koliko i jedan brzi scroll. No, uprkos toj ubrzanoj dinamici, srećom postoje profesionalci koji nas podsjećaju da se istinska vrijednost ne stvara preko noći – ona se gradi znanjem, dosljednošću i povjerenjem koje iznova potvrđujete svakim projektom, svakom odlukom i svakim rezultatom iza kojeg stojite.

Danas vam donosimo intervju s Alenom Ahmetspahić – Fočo, Project direktoricom u Poslovnim novinama, koja s nama dijeli iskustva o tome kako se reputacija stvara kontinuitetom, zašto su podaci postali nova valuta kredibiliteta i kako mediji danas mogu – i moraju – biti više od izvora informacija: moraju biti platforme koje povezuju, rangiraju i aktivno pokreću ekonomiju.

Koji profesionalni trenutak u posljednjih godinu dana vam je bio najizazovniji – i šta vas je naučio o liderstvu u medijima danas?
Najizazovniji trenutak bio je balansiranje između rasta projekata i očuvanja kvaliteta sadržaja. U ovom poslu pritisak da se bude brži, vidljiviji i konkurentniji je konstantan.
Ovdje je riječ o paralelnom vođenju velikih projekata i transformaciji medija u digitalnom pravcu, uz stalan pritisak tržišta. Izazov je istovremeno razvijati i internacionalizirati projekte: 100 najvećih u BiH i regionu (39 godina tradicije) uz 100 EXPO – International Business Fair; projekat ADRIA 1000 – Fastest Growing Companies (9 godina tradicije), te transformisati projekat Žene u biznisu s tradicijom dugom 15 godina u novu i snažnu Women 100 regionalnu platformu i Expo.
To su projekti koji okupljaju hiljade kompanija, analiziraju trogodišnje finansijske pokazatelje, generišu B2B susrete i direktno utiču na reputaciju poslovne zajednice. Kroz ove projekte preuzimamo odgovornost za podatke, za partnere, za tim i za tržišni uticaj koji stvaramo.

Kako se, iz vaše perspektive, mijenja uloga medija u vremenu preopterećenosti informacijama i fragmentirane pažnje publike?
Mediji danas nisu samo izvor informacija – oni su filter, kontekst i kredibilitet. U moru sadržaja, publika traži pouzdan izvor kojem vjeruje. Zato smatram da je naša uloga manje u “proizvodnji vijesti”, a više u analizi, interpretaciji i stvaranju vrijednosti za čitatelja. Davno smo shvatili da moramo povezivati, analizirati i stvarati prilike – ne samo informisati. Važan iskorak u tom smjeru je lansiranje naše nove web platforme, koja više nije klasični portal, već poslovna baza podataka sa rang-listama, finansijskim pokazateljima i profilima kompanija.
Kroz gore pomenute projekte svake godine analiziramo finansijske rezultate i postavljamo standarde uspjeha; stvaramo prostor za direktne poslovne susrete i međunarodnu saradnju; kreiramo regionalnu platformu vidljivosti i umrežavanja, te posebno jačamo tržišnu poziciju ženskih brendova i kompanija.

Gdje danas povlačite granicu između brzine objave i odgovornosti prema sadržaju koji plasirate?
Brzina nikada ne smije biti važnija od tačnosti. Brzina je važna u digitalnom okruženju, ali kredibilitet je važniji. Naši projekti traju decenijama upravo zato što su zasnovani na relevantnim podacima i metodologiji.

Šta za vas znači autentičnost u novinarstvu i uredničkom radu – i kako je očuvati pod pritiskom algoritama, trendova i ostalih komercijalnih interesa?
Sumirajući ono što radim dugi niz godina, autentičnost znači dosljednost vrijednostima – čak i kada je lakše ići za trendom. Kada 39 godina gradite projekat poput 100 najvećih u BiH i regionu, ili kada razvijate regionalnu platformu poput ADRIA 1000, autentičnost znači ostati vjeran metodologiji i tržišnim pokazateljima, bez kompromisa pod pritiskom komercijalnih interesa.
Kod Women 100 EXPO, koji nastavlja 15-godišnju tradiciju projekta Žene u biznisu, autentičnost znači da ne govorimo o osnaživanju žena deklarativno, nego stvaramo realne prilike za vidljivost, B2B povezivanje i tržišni rast.

Osjećate li da se glas žena u medijskom prostoru danas čuje jasnije nego ranije? Gdje još vidite prostor za promjenu?
Glas žena se danas čuje jasnije nego ranije, ali još uvijek nedovoljno u ekonomskom kontekstu i kroz konkretne finansijske pokazatelje koje ostvaruju. Žene daju izuzetan doprinos razvoju svake poslovne zajednice – ne samo kroz poduzetništvo, već i kroz liderstvo, inovacije i upravljanje kompleksnim sistemima. Ipak, njihov uspjeh se često percipira kroz inspirativne priče, a rjeđe kroz realne brojke, rast prihoda, izvoz, zapošljavanje i tržišne rezultate.
Žene vlasnice i direktorice brojnih bh. kompanija možda se ne ističu agresivno u javnom prostoru, ali su respektabilan i snažan partner – sa konkurentnim proizvodima i uslugama, prisutne ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu.
Prostor za promjenu vidim u snažnijem pozicioniranju žena u ekonomskim analizama, rang-listama i poslovnim konferencijama, u većoj zastupljenosti u upravljačkim strukturama, ali i u sistemskoj podršci kroz pristup kapitalu, mentorstvu i tržištima. Također, važno je da mediji više afirmišu konkretne poslovne rezultate žena – jer tek kada brojke postanu vidljive, percepcija se zaista mijenja.

Za koje teme, kada govorimo o ženama, smatrate da su i dalje nedovoljno zastupljene ili pogrešno interpretirane u medijima?
Već sam djelimično odgovorila na ovo pitanje. Dodala bih još da se u medijskom prostoru slabo govori o ženama koje investiraju, ženama u industriji, izvozu, tehnologiji i vlasništvu kapitala. Kroz naše projekte vidimo koliko žena stoji iza ozbiljnih poslovnih rezultata, ali te priče drugi mediji dovoljno ne ističu.

Šta žene u medijskoj i generalno, u komunikacijskoj industriji rade izuzetno dobro, a o čemu se premalo govori ili što se često podrazumijeva?
Žene izuzetno dobro upravljaju kompleksnošću – projektima, timovima, rokovima i odnosima sa partnerima i porodicom – i često je to istovremeno. Ja volim istaći kod žena empatiju, analitičko razmišljanje i organizacijske vještine kombinovane u jednoj osobi i to je ta ogromna vrijednost. Ta vrijednost se često podrazumijeva umjesto da se prepozna i istakne kao liderska kompetencija.

Koja je Vaša omiljena knjiga, izvor inspiracije ili strategija koja Vas vodi u poslu?
Teško je izdvojiti jedno djelo, ali za ovu priliku istakla bih knjigu Funky Business, autora Kjell A. Nordström i Jonas Ridderstråle. Ova knjiga je još prije više od dvije decenije jasno poručila da u ekonomiji znanja više ne pobjeđuju najveći, nego najbrži, najkreativniji i najautentičniji. Autori naglašavaju da su ljudi – njihova energija, ideje i hrabrost – najvažniji kapital svake organizacije. Što nam se potvrdilo i u praksi svih ovih godina. U vremenu stalnih promjena, ističu značaj stvaranja projekata koji imaju dugoročan uticaj, a ne samo kratkoročni rezultat. A time se i mi u poslu stalno vodimo – da budemo drugačiji, brži i hrabriji od prosjeka, a to su naši klijenti i prepoznali.

Koju poruku biste danas poslali mlađim novinarkama i urednicama koje tek započinju svoj profesionalni put?
Gradite kredibilitet znanjem i dosljednošću. I imajte na umu da se reputacija gradi godinama, ali kada je imate, ona vam otvara mnoga vrata.