Aida Olević Maljević već 20 godina djeluje u kompaniji Svijet Print, izdavaču magazina Ljepota & zdravlje, a posljednjih 14 godina nalazi se na njenoj vodećoj poziciji. Kao suvlasnica i direktorica kompanije, predvodi strateški razvoj brenda i njegovu uspješnu integraciju kroz print, digitalne platforme i event projekte, pozicionirajući ga kao jedan od najrelevantnijih lifestyle medija u Bosni i Hercegovini.
Koji profesionalni trenutak u posljednjih godinu dana vam je bio najizazovniji – i šta vas je naučio o liderstvu u medijima danas?
U posljednjih godinu dana najizazovnija nije bila jedna situacija, nego ubrzana transformacija medijskog prostora u kojem danas radimo. Brzina objave i sve kraća pažnja publike postale su realnost s kojom se svakodnevno suočavamo. Kada obradite važnu temu, onu kojoj ste posvetili vrijeme, analizu i ozbiljan urednički rad, online prostor vam često ne daje luksuz dugog zadržavanja pažnje. To je zahtijevalo da, zajedno s timom, redefinišemo način na koji razmišljamo o digitalnom plasmanu sadržaja, bez gubitka dubine i integriteta. Liderstvo danas znači pronaći balans između brzine i promišljenosti, između formata koji funkcioniše i sadržaja koji ima smisla. I možda najvažnije, omogućiti timu sigurnost u promjeni, bez odricanja od kvaliteta.
Kako se, iz vaše perspektive, mijenja uloga medija u vremenu preopterećenosti informacijama i fragmentirane pažnje publike?
U vremenu preopterećenosti informacijama, medij više ne može biti samo prenosilac vijesti. Mora biti filter, kontekst i orijentir. Relevantnost danas ne znači objaviti prvi, nego objaviti smisleno. Razumjeti šta je zaista važno za publiku i na koji način im dati vrijednost, a ne samo informaciju. Fragmentirana pažnja nas je natjerala da budemo precizniji, ali istovremeno publika nikada nije više tražila pouzdanost. Vjerodostojnost je postala najveća valuta.
Gdje danas povlačite granicu između brzine objave i odgovornosti prema sadržaju koji plasirate?
Granica postoji uvijek, i vrlo je jasna. Brzina nikada ne smije biti ispred odgovornosti. Iako svakodnevno plasiramo veliki broj sadržaja različitim generacijama čitateljica, postoje urednički temelji koji se ni pod kakvim pritiskom ne preskaču: provjera informacija, kontekst i svijest o utjecaju sadržaja.
Povjerenje se gradi godinama, a može se izgubiti u jednoj objavi i toga smo vrlo svjesni.
Šta za vas znači autentičnost u novinarstvu i uredničkom radu – i kako je očuvati pod pritiskom algoritama, trendova i komercijalnih interesa?
Autentičnost znači imati jasan urednički identitet i ostati mu dosljedan, bez obzira na platformu.
Ljepota & zdravlje na tržištu BiH postoji već gotovo dvije decenije. Upravo nas kontinuitet i jasno definisan ton izdvajaju. Kao tradicionalni print medij uspjeli smo sačuvati dubinu i uređivačku dosljednost, a istovremeno napraviti ozbiljan iskorak u digitalnom prostoru. Algoritmi mogu uticati na format, ali ne i na suštinu. Komercijalni interesi su realnost, ali balans između održivosti i integriteta je ono što čuva identitet.
Osjećate li da se glas žena u medijskom prostoru danas čuje jasnije nego ranije? Gdje još vidite prostor za promjenu?
Apsolutno. Digitalne platforme su demokratizirale prostor, danas žene ne zavise isključivo od medija da bi bile vidljive. Ipak, prostor za promjenu i dalje postoji. Potrebno je više zastupljenosti žena u temama koje prevazilaze stereotype, u ekonomiji, liderstvu i donošenju odluka.
Na našim platformama svjesno otvaramo prostor za teme koje su tabu, od mentalnog zdravlja do profesionalnih i ličnih dilema – jer vjerujem da mediji ne treba samo da reflektuju promjene, nego i da ih iniciraju.
Za koje teme, kada govorimo o ženama, smatrate da su i dalje nedovoljno zastupljene ili pogrešno interpretirane u medijima?
Teme poput perimenopauze i menopauze i dalje su nedovoljno razumljive i često pojednostavljene. Uprkos većoj dostupnosti informacija, mnoge žene i dalje ne prepoznaju kroz šta prolaze.
Mnoge žene misle da su slabe, a zapravo prolaze kroz fiziološke i društvene procese o kojima ih niko nikada nije učio. Osim toga, nedovoljno se govori o dugoročnom mentalnom zdravlju, ekonomskim pritiscima i sigurnosti žena. O temama poput femicida često se izvještava senzacionalistički, a mnogo rjeđe analitički i preventivno. Mediji imaju odgovornost da ne banalizuju žensko iskustvo, nego da ga kontekstualizuju i učine vidljivim.
Šta žene u medijskoj i komunikacijskoj industriji rade izuzetno dobro, a o čemu se premalo govori?
Žene u komunikacijskoj industriji izuzetno dobro nose kompleksnost. Često su javno izložene i percipirane kao lice projekata, ali iza te vidljivosti stoji ogroman strateški i operativni rad. Posebno u BiH, na mnogim ključnim pozicijama u marketingu i medijima nalaze se žene koje vode timove, upravljaju budžetima i ostvaruju ozbiljne rezultate. Kao neko ko vodi medij, svakodnevno svjedočim koliko preciznosti, pregovaranja, kriznog menadžmenta i kreativne energije stoji iza svakog projekta i u velikoj mjeri taj teret i tu odgovornost nose žene.
Koja je Vaša omiljena knjiga, izvor inspiracije ili strategija koja Vas vodi u poslu?
Volim knjige i kontinuirano učim kroz literaturu o mentalnom zdravlju i menadžmentu, ali moj najveći izvor inspiracije su ljudi. Posebno žene iz mog bliskog okruženja – preduzetnice, liderice, profesionalke – koje svakodnevno pokazuju različite modele snage i uspjeha.
Knjige vas mogu usmjeriti, ali ljudi vas pokreću.
Koju poruku biste poslali mlađim novinarkama i urednicama?
Ne volim davati gotove savjete, jer svaka generacija mora proći vlastiti proces. Ne postoji prečica koja može zamijeniti iskustvo. Greške, izazovi i nesigurnosti sastavni su dio profesionalnog rasta. Ako ih preskočite, preskočili ste i najvažnije lekcije. Mediji su danas zahtjevno okruženje, ali i izuzetno uzbudljivo za one koji su spremni stalno učiti i prilagođavati se.
FOTO: ALEKSANDAR ARSENOVIĆ
